Moja borba za život bez nasilja

20151103142118_334309

Nasilje… Na sam pomisao toga sledim se.

Bili smo u vezi 3 godine i sve je bilo super. Nikada nije bio agresivan. Ostajem u drugom stanju i onda počinje moja borba. Visokorizična trudnoća, dovodim svoj i bebin život u opasnost, a nemam podršku muža i njegovih. Prvi put je pokazao nasilnu stranu u mom 6. mesecu trudnoće, kada me je udario. On je tada bio pod dejstvom alkohola, a njegova mama je sve to mirno gledala i ćutala. Skupila sam snagu da mu vratim, ali sam napravila ogromnu grešku- oprostila sam mu i ostali smo zajedno. Rodila sam bebicu, i na trenutak smo bili srećna porodica. Sve dok jedne noći nije počeo da me udara i da me gađa predmetima koji mu dođu pod ruku. Videla sam da nema drugog rešenja, uzela sam dete  i pokušala da pobegnem. Ali, nisam uspela….Stao je na vrata, udario mi šamar iako sam držala bebu u rukama. Uspela sam da zaštitim bebu i spustila sam je na krevet. Tada mi prilazi, udara me jako u glavu i krv počinje da teče. Skupljam snagu, bežim u komšiluk, tražim pomoć. Pozvala sam mamu i policiju. Policijac je pozvao hitnu pomoć i odvezli su me u Urgentni centar. I, tako krvava ležim, tehničar me pita šta se dogodilo- ja nemam snage da odgovorim. Suze liju same… Jedna doktorka je objasnila da je u pitanju nasilje u porodici i da sam porodilja. Pita me doktorka :“Da li si dobro?“ Pokušavam da mrdnem glavom, ali  ne mogu. Tada mi je rečeno da mi je pukla arkada i da mi je polomljen nos. Vode me na razna snimanja i bodre me rečima: „Gotovo je, hrabra si, ti si borac“. U bolnici sam ostala 2 nedelje zbog pomenutih preloma i potresa mozga. Bilo je to moje prvo razdvajanje od bebe koja ima samo 14 dana. To mi je palo najzeže….

Vraćam se kući i ugledam svoju bebu koja mi je toliko falila, grlim je i plačem od sreće.

Odlazim u Centar za socijalni rad gde prijavljujem nasilje u porodici. A oni će meni:“Nije to strašno, šta se bojiš? Možda sledeći put ne bi bilo tako?“Ja u šoku! Pa zar da mi jedna takva istanova tako nešto kaže!? A onda kreće psihičko zlostavljenje od Centra za socijani rad- uporno mi govore da sam ja kriva.

Ali dobila sam snagu da izguram sve i da se borim za svog sina. Evo i posle 5 godina otac nije ga ni video, niti je dao neki dinar za njega. Oženio se i ima decu i svoj život. Ja sa mislila da nikada  više neću pustiti nikog u svoj život. Ali sam ipak dala šansu osobi koja voli moje dete kao svoje i koja brine o nama.

Nadam se da će  mame, odnosno sve žene koje su žrtve nasilja preseći i staviti tačku. Nismo mi igračke u njihovim rukama. Jeste teško doneti odluku i prekinuti, jako teško- ali iz svega toga možemo izaći jače nego ikada. Drage žene, ne trpite nasilje!!! Наставите са читањем

Zašto su bebe nervozne u večernjim satima?

U večernjim časovima bebe kao da „polude“!  Ovo je problem skoro svih roditelja i predstavlja misteriju.  Neretko su roditelji zabriniti za svoju bebu, a takođe i vidno iscrpljeni i umorni.

Da vidimo kako ovu pojavu objašnjavaju pedijatri:

Jedan od glavnih razloga za uznemirenost, plač i nervozu u večernjim satima je prevelika stimilacija male bebe u toku dana. A budući da je njihov nervni sistem još uvek nedovoljno razvijen, postoji određena granica onoga što on može da podnese. Na kraju dana, kada su već umorne i do kada se u njihovom malom svetu već puno toga izdešavalo, bebama je već svega dosta. Njihovo dobro raspoloženje i zadovoljstvo pretvaraju se u suze i vrisku.

Druga teorija je slična. Naime, pretpostavlja se da se na ovaj način bebe oslobađaju viška energije, odnosno da je plač njihov način oslobađanja od stres.

Neki istraživači veruju da je bebin stomačić još uvek nerazvijen i da mu je potrebno oko 12 nedelja (tri meseca) da se razvije. Hranjenje, varenje i pražnjenje su aktivnosti na koje je potrebno navići se, a u međuvremenu, vaša beba imaće potrebu da svima u svojoj blizini kaže kako sve to podnosi.

A, evo i saveta kako umiriti bebu:

Prema mišljenju čuvenog pedijatra, doktora Harvija Karpa bebina prva tri meseca života mogu se smatrati četvrtim trimestrom trudnoće. Iste uslove koje je beba imala dok je bila u stomaku (kao što su nežno ljuljanje, osećaj toplote i sigurnosti, šumovi) bi trebalo ponavljati i neko vreme nakon što dođe na svet. Bebama je u ovakvim trenucima san najpotrebniji, da bi se njihovo telo odmorilo. Međutim,  male bebe u tim momentima nisu u stanju da se opuste i utonu u san. A, dodatni problem može biti ako roditelji ne primete signale pospanosti, već pokušaju da animiraju i zabave bebu. Tada se beba postaje još plačljivija i razdražljiva.

Pokušajte da napravite prijatnu atmosferu koja će pomoći bebi da utone u san. Vremenom ćete i sami uvideti šta vašoj bebi prija i pomaže da zaspi. Kod nekih beba je to nežno ljuljane, glas majke, određeni šumovi, itd.  Наставите са читањем

Povrat PDV-a na opremu za bebe neće biti ukinut?

Kako saopštavaju u Poreskoj upravi, ukoliko se Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom ne usvoji do 1.februara, kreće se sa redovnom procedurom povraćaja PDV-a. Budući da zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom, koji bi trebalo da reguliše dečiji dodatak, nije još ni ušao u skupštinsku proceduru i male su šanse da bude izglasan do 1. februara

Roditelji koji su sačuvali račune moći će da ih predaju u periodu od 1. do 15.februara. 

Da se podestimo, zakon o PDV-u koji je krajem godine usvojen u Skupštini Srbije, predviđa da se povrat PDV-a za bebi hranu i opremu ukine tek kada na snagu stupi Zakon o brizi i finansijskoj podršci porodici koji će predvideti veće iznose roditeljskog dodatka, u Poreskoj upravi ne znaju tačno da li će biti februarskog roka za predaju računa za vraćanje poreza roditeljima.

Povrat PDV-a se vrši za sledeće artikle:

  • mleko za odojčad;
  • kašice;
  • krevetac;
  • kolica;
  • stolica za hranjenje;
  • autosedište; i
  • pelene.

Наставите са читањем

Sigurne kuće u Srbiji sa kontakt telefonima

  • BEOGRAD

Sigurna kuća pri Savetovalištu protiv nasilja u porodici Beograd
Kontakt za smeštaj:
0800 011 011 (besplatan poziv, 10:00h – 18:30h)
011/2769 466 (10:00h – 18:30h)
062/30 45 60 (noću, 19:00h – 10:00h)

  • JAGODINA

Sigurna kuća Jagodina pri Centru za socijalni rad Jagodina
Kontakt za smeštaj:
035/822 24 56 (07:30h – 15:00h)

  • KRAGUJEVAC

Prihvatilište za žrtve nasilja u porodiciu okviru centra za razvoj socijalnih usluga „Knjeginja Ljubica” Kragujevac
Kontakt za smeštaj:
034/302 866 (07:00h – 23:00h)

  • LESKOVAC

Prihvatilište za žene i decu žrtve nasilja pri Centru za socijalni rad Leskovac
Kontakt za smeštaj:
016/252 494 (07:00h – 14:30h)

  • NIŠ

Sigurna kuća za žene i decu žrtve porodičnog nasilja pri Centru za socijalni rad Niš
Kontakt za smeštaj:
018/521 210 (08:00h – 16:00h)

  • SMEDEREVO

Sigurna kuća pri Centru za socijalni rad Smederevo
Kontakt za smeštaj:
062/60 80 80 (24h)

  • ŠABAC

Sigurna kuća Šabac pri Centru za socijalni rad Šabac
Kontakt za smeštaj:
015/344 – 460 (07:00h – 14:30h)

  • UŽICE – ZABUČJE

Prihvatilište za stara i odrasla lica Zabučje (smeštaj samo u urgentnim situacijama) pri Centru za socijalni rad Užice
Kontakt za smeštaj:
031/35 25 690 (07:00h – 15:00h)

  • VALJEVO

Sigurna kuća Valjevo pri Centru za socijalni rad Valjevo
Kontakt za smeštaj:
014/221 – 114 (07:00h – 15:00h)

  • VLASOTINCE

Prihvatilište za urgentne slučajeve – SOS telefon
za žene i decu žrtve nasilja Vlasotince
Kontakt za smeštaj:
016/877 90 (10:00h – 14:00h i 18:00h – 21:00h)

  • VRANJE

Prihvatilište za žrtve nasilja pri Centru za razvoj lokalnih usluga
socijalne zaštite Vranje
Kontakt za smeštaj:
017/432 996 (07:00h – 15:00h)
017/421 703 (24h)
065/610 8618 (24h)

  • NOVI SAD

Sigurna kuća pri Centru za socijalni rad Novi Sad
Kontakt za smeštaj
021/646 5746  (ponedeljak – petak 24h, ne radi vikendom)
021/421 166 lokal 144 (07:00h -14:30h, telefon Centra za socijalni rad)

  • KIKINDA

Prihvatna stanica u gerontološkom centru (urgentni smeštaj do 7 dana)
pri Centru za socijalni rad Kikinda
Kontakt za smeštaj
0230/21 169 (07:30h – 15:00h)
0230/27 374 (07:30h – 15:00h)

  • PANČEVO

Sigurna kuća pri centru za socijalni rad Pančevo
Kontakt za smeštaj
0800 – 100 113 (09:00h – 19:00h)

  • SOMBOR

Sigurna kuća Sombor pri Centru za socijalni rad Sombor
Kontakt za smeštaj
025/482 499 (07:30h -15:00h)

  • ZRENJANIN

Sigurna ženska kuća pri Centru za socijalni rad Zrenjanin
Kontakt za smeštaj
064/64 88 103 (07:00h – 19:00h)
064/64 88 104 (07:00h – 19:00h)

Наставите са читањем

Alergija na kravlje mleko kod beba

Alergija na kravlje mleko ustvari predstavlja alergijsku reakciju na proteine kravljeg mleka i javlja se kod 2,5% dojenčadi i kod dece do druge godine života.

kravlje-mleko

Kada se javlja alergija?

Najčešćese javlja kod beba u prvoj ili drugoj godini života. Veome retko može se javiti i kod starije dece koja prethodno nisu imala alergiju na proteine kravljeg mleka.

Kako nastaje alergija na proteine kravljeg mleka?

Kravlje mleko sadrži proteine koji se razlikuju od majčinog mleka. Oni su krupniji  i kada prođu kroz bebina creva bivaju prepoznati od strane imunog sistema bebe/ deteta kao „strano telo“ (potencijalna opasnost) i počinje veoma kompleksna rekacija stvaranja antitela koja pokreću alergijsku reakciju.

Alergijska reakcija na proteine krvaljeg mleka može biti:

  1. Brza: kada se reakcija vidi u prvim satima (ređe danima) od prvog kontakta sa kravljim mlekom; ili
  2. Odložena: reakcija nastaje danima i nedeljama posle korišćenja kravljeg mleka.

Kako prepoznati alergijsku reakciju?

Brza reakcija:

Dešava se tog dana i vidi se kao osip po koži  koji obično počinje oko usta, a ponekad je praćen diskretnim otokom usnica. Moguće je i da beba dobije proliv ali i iznenadna pojava grčeva (kolika) može nagovsetiti alergiju na proteine kravljeg mleka.

Odložena (spora) reakcija:

Javljaju se takozvani nespecifični simptomi. Beba je nervozna, povremeno odbija da jede, ima poneku lošu stolicu, pa onda izgleda kao da je sve u redu, pa opet problemi sa hranom, a neke bebe uspore napredovanje u težini. Potom počinje problem sa kožom, nastaje ekcem (atopijski dermatitis), a kod dece koja su već imala problem sa kožom, ekcem postaje intezivniji. Obično tada roditelji odvedu bebu na pregled zbog ekcema, gde ih izabrani lekar uputi na dalje preglede kojim se otkrije pravi uzrok problema.

Dijagnostikovanje alergijske reakcije na proteine kravljeg mleka:

Dijagnozu potvrđuju pozitivni alergijski testovi ( „kožne probe” ili određivanje antitela E klase na ove proteine).

Negativan test ne znači da dete nema alergiju! Praćenje detetove reakcije na kravlje mleko najvažnije,  i to je obično dovoljno da se postavi osnovana sumnja i prekine davanje kravljeg mleka. Kada se simptomi i znaci postepeno povuku, posle ukidanja kravljeg mleka, znamo da smo na pravom putu.

Dojenje i alergijska reakcija na proteine kravljeg mleka:

Dojenje je najbolja preventiva, a produženo dojenje smanjuje verovatnoću nastanka alergije na kravlje mleko u kasnijim mesecima i godinama detetovog života, potvrđuju brojne medinske studije, ali i iskustvo pedijatara i roditelja širom sveta.

Da li beba može da dobije alergijsku rekaciju na kravlje mleko putem majčinog mleka?

Ovo se dešava jako retko. Čim pedijatar posumnja na ovu  retku varijantu alergije na proteine kravljeg mleka, savetuje se majci da prekine unos mleka i mlečnih proizvoda, pa rezultat stiže veoma brzo. Dakle, mama nastavlja da doji bebu, samo ona sama prestaje sa kozumacijom svih mlečnih proizvoda. 

Da li alergijska reakcija na proteine kravljeg mleka ostaje tokom celog života?

Kada se isključe proteini kravljeg mleka iz ishrane deteta, i strogo se vodi računa o tome, alergija na kravlje mleko je prolazna kod  većine dece. Obično prolazi do kraja druge godine života. Mleko i mlečni proizvode se ponovo uvode postepeno i u dogovoru sa pedijatrom.

Ishraha beba koja imaju alergijsku reakciju na proteine kravljeg mleka:

Idealno rešenje je dojenje.

Ako je dojenje nemoguće, prvi korak su mlečne formule (HA – hipoalergijske formule) koje sadrže hidrolizate mlečnih proteina. To su formule u kojima su veliki proteini kravljeg mleka “iseckani” posebnim postupcima, pa imaju daleko manji alergijski potencijal. Naravno, pedijatar će objasniti sve detalje vezane za ishranu bebe koja ima alegisjku reakciju na proteine kravljeg mleka.

Kako sprečiti ovu alergijsku reakciju?

  1. Dojenje, što je već spomenuto.
  2.  Ne žuriti sa uvođenjem kravljeg mleka- Pedijatri i nutricionisti se slaže da prva godina nije za kravlje mleko! Ovo važi i za razblaženo kravlje mleko jer mešanje sa vodom ne umanjuje alergijski potencijal proteina kravljeg mleka. Ovo važi za sve bebe, a posebno za one koje u porodici imaju nutritivne alergije (genetsku predispoziciju za alergije).

Наставите са читањем

Zaustavimo nasilje u porodici

Tema o kojoj se jako puno priča, ali…

20151103142118_334309

 

Svaka druga žena u Srbiji je imala iskustvo nasilja u porodici, a jedna od tri žene u Evropi doživljava fizičko ili seksualno nasilje, prema podacima mreže Žene protiv nasilja Evropa (WAVE).

Šta je nasilje u porodici?

  • ponašanje kojim jedan član porodice ugrožava telesni integritet, duševno zdravlje ili spokojstvo drugog člana porodice;
  • nanošenje ili pokušaj nanošenja telesne povrede;
  • izazivanje straha pretnjom ubistva ili nanošenja telesne povrede članu porodice ili nekome njemu bliskom;
  • prisiljavanje na seksualni odnos;
  • navodenje na seksualni seksualni odnos osobe koja nije navršila 14. godinu života ili nemoćnim licem;
  • ograničavanje slobode kretanja ili komuniciranja sa trećim licima; i
  • vređanje, kao ii svako drugo drsko, bezobzirno i zlonamerno ponašanje.

Mere zaštite od porodičnog nasilja:

  • izdavanje naloga za iseljenje iz porodičnog stana ili kuće, bez obzira na pravo svojine odnosno zakupa nepokretnosti;
  • izdavanje naloga za useljenje u porodični stan ili kuću, bez obzira na pravo svojine odnosno zakupa nepokretnosti;
  • zabrana približavanja članu porodice na određenoj udaljenosti;
  • zabrana pristupa u prostor oko mesta stanovanja ili mesta rada člana porodice;
  • zabrana daljeg uznemiravanja člana porodice;
  • mera zaštite od nasilja u porodici može trajati najduže godinu dana, ali se može produžavati sve dok ne prestanu razlozi zbog kojih je uvedena;
  • tužbu za određivanje mere zaštite od nasilja u porodici mogu podneti: član porodice prema kome je nasillje izvršeno, njegov zakonski zastupnik, javni tužilac i organ starateljastva;
  • postupak u sporu za zaštitu nasilja u porodici naročito je hitan, prvo ročište se zakazuje u roku od 8 dana, žalbeni postupak traje 15 dana, žalba ne odlaže izvršenje.

Nažalost, osobu koja je izložena nasilju ne može osloboditi niko drugi osim nje same. Svako od nas može primetiti, otići i prijaviti. Ali, žrtva je ta koja bira želi li novi ili stari život. Za novi je potrebno puno hrabrosti, odlučnosti i vere ( u Boga, u sebe, u bolje sutra)- a baš ovo žrtva gubi još u početnoj fazi nasilja. I, tako sve veći broj ovih žena iznova i iznova oprašta svom „dragom“. Vreme prolazi… Prolaze dani, meseci i godine provedeni u strahu, strepnji i plaču- godine koje nikad neće biti vraćene.

Na svima nama je da učinimo bar mali doprinos u borbi protiv nasilja. Kada vidimo da prijavimo, pružimo pomoć i utehu žrtvi- ponekad je i samo jedan razgovor dovoljan da žrtva odluči šta želi od svog života. Bivše žrtve nasilja poznaju problematiku mnogo bolje od svih nas i zato je njihova pomoć jako važna. Svojim primerom su nam pokazale kako preživeti i izboriti se za bolje sutra, kako uspeti i pored nedostataka u zakonu.

Pozivam sve žene koje su preživele nasilje da ispričaju svoju priču, da pruže podršku i motivaciju ženama koje i dalje trpe nasilje. Ispričajte svoju pobedu i pomozite drugima da pobede. Potrebno je samo da me kontaktirate na fb stranici ili na e- mail adresi koju vidite na blogu, da bismo se dogovorili oko objavljivanja vaše priče koja naravno može biti anonimna.

Drage moje dame, ne dozvolite da vas neko maltretira. Niko nije vredan vaših suza, niko nema pravo, ni moralno, ni zakonsko, da digne ruku na vas. A, ako je to uradio jednom uradiće opet, i opet- a svi znamo gde to vodi. Mislite na svoju budućnost, odlučite se na vreme za slobodan život.

Kašica- kruška i proso (6+)

Potrebni sastojci:

  1. Kruška (1 kom); i
  2. proso ( 2 kašike).

Način pripreme:

  1. Krušku oprati, oljuštiti i iseći na kockice, a potom ubaciti u ključalu vodu;
  2. Proso koji ste prethodno potopili i ostavili da stoji 12 sati sada stavite da se kuva. Vodu u kojoj je bio potopljen bacite, i stavite novu u razmeri 2:1;
  3. Nakon 20-ak minuta proso će biti kuvan, tada ga sjedinite sa kruškom štapnim miksero ili izblendajte sve sastojke.

Prijatno 🙂

Наставите са читањем

Apgar skor- na koji način vaša beba dobija ocenu

Apgar skor predstavlja univerzaln način za procenu i kvantifikaciju stanja vaše bebe neposredno po rođenju. Ovaj način procene zdravstvenog stanja novorođenčeta  osmislila je doktor Virdžinija Apgar, inače anesteziolog i pedijatar.

Apgar skor predstavlja zbir ocena dobijenih na osnovu 5 parametra. Vaša beba može dobiti ocenu 0-2 za jedan parametar. Pregled se obavezno sprovodi u 1. i 5.minutu nakon porođaja i te vrednosti se upisuju u Porođajni list. Ukoliko je apgar skor manji od 7, ponavlja se na svakih 5 minuta sve dok se ne dobiju dve uzastopne vrednosti 7 ili više. Ponavljanja se vrše najdalje do 20. minuta, a u nekim izvorima je navedeno i do 30. minuta.

Evo o kojim parametrima je reč i na koji način se boduju:

  • Boja kože:

0 – bleda ili modra

1 – koža na telu ružičasta, udovi modri

2 – ružičasta u celini

  • Puls:

0 – nije primetan

1 – ispod 100 otkucaja u minuti

2 – preko 100 otkicaja u minuti

  • Refleksni nadražaj:

0 – nema odgovora na nadražaj

1 – postoji grimasa

2 – glasan plač

  • Tonus mišića:

0 – opušten

1 – pokretanje udova

2 – živahna aktivnost

  • Disanje:

0 – nema ga

1 – usporeno, nepravilno

2 – dobro (plač, disanje)

Smatra se da je beba sa ukupnim zbirom preko 7 dobrog zdravstvenog stanja. Za bebe sa zbirom između 5 i 7 će verovatno trebati reanimacija (pročišćavanje disajnih puteva i davanje kiseonika) zbog umerene hipoksije (smanjenog dotoka kiseonika), a ozbiljne mere reanimacije se sprovode kod bebe sa ocenom 4 i ispod 4.

Prevremeno rođene bebe mogu imati nešto niži apgar skor (4-6) što prvenstveno predstavlja posledicu fiziološke nezrelosti, a ne naznaku da postoji povećani rizik od neurološke disfunkcije.  Наставите са читањем

Moguće povrede majke u toku porođaja

O, da- ponekad se dešava i ovo. Cilj ovog teksta nije da uplaši naše drage trudnice, već da im na vreme pruži sve potrebne informacije. Pogledajte koje se povrede mogu dogoditi prilikom porođaja i zašto. Porazgovarajte sa svojim izabranim lekarom o tome i ne prepustite ništa slučaju. Neke povrede se mogu sprečiti ako se porođajna priprema uradi detaljno. Budite slatke, lepe i informisane trudnice 🙂

Povreda simfize:

Simfiza je hrskavica koja spaja levu i desnu pubičnu kost, i kod muškaraca i kod žena. Nalazi se iznad mokraćne bešike i iznad spoljašnjih polnih organa.Kod odraslih osoba, ona može da se pomera oko 2mm i  rotira se jedan stepen, ali kod žena za vreme porođaja ona postaje pokretnija. Još u toku trudnoće simfiza postaje fleksibilnija, pa shodno tome razmak između dve publične kosti se povećava na 2-3 mm.

Do  povrede dolazi pri lošoj proceni veličine ploda i kod naglih i for­siranih porođaja. Ali, ponekad se može desiti i kod porođaja koji su protekli što bi se reklo- školski.

Dijastaze simfize (diastasis symph­ysis) predstavlja manji stepen povrede i manifestuje se razmicanjem zgloba, sa prekidom veza koje spajaju dve stidne kosti. Kod većine žena, blaga dijastaza simfize izaziva bol u karlici nakon porođaja.

Kada pored kidanja veza nastane i prskanje hrskavice sa dislokacijom i znatnijim razmicanjem stidnih kosti, onda je to ruptura simfize (ruptura symphysis). Manifestuje se bolom i onemogućava padjentkinji ustajanje.

Lečenje i terapija se sastoje od strogog mirovanja i korišćenja terapije protiv bolova koju propisuje lekar imajući u vidu da porodilja doji bebu. Povreda ne ostavlja posledice (kod većine žena), ali je jako neprijatna i u toku lečenja brigu o bebi bi trebalo da preuzme suprug ili neko drugi- jer ključ za lečenje je mirovanje.

Prelom trtične kosti (Luksacija):

Luksacija trtične kosti je relativno česta i prilično bolna komplikadja, koja se događa ako je plod veće telesne težine. Bol je još izraženiji kod preloma trtične kosti kada se može napipati pokretni koštani fragment na kaudalnom delu kičme. Lečenje se sastoji od mirovanja sa ležanjem na boku i terapije protiv bolova koji prepisuje lekar imajući u vidu da porodilja doji bebu.

Razmicanje sakro-ilijačnog zgloba:

Razmicanje sakroilijačnog zgloba je praćeno oštrim bolovima u krstima, koji ograničavaju kre­tanje pacijentkinje. Terapija se sastoji u višenedeljnom ležanju porodilje i upotrebom terapije protiv bolova koju propisuje lekar imajući u vidu da porodilja doji bebu.

Povrede vulve:

Rađanje ploda normalno uzrokuje cepanje himena i sićušne površne ekskorijacije na malim stidnim usnama. Ove povrede retko krvare, pa ih ne treba posebno zbrinjavati.

Dublja oštećenja posebno ako su lokalizovana oko kli­torisa ili otvora uretre, obično nešto jače krvare i zahtevaju nekohko pojedinačnih šavova.

Kada dođe do povreda dubljih slojeva tkiva, bez prekida epitela nastaju hematomi. Manji hematomi spontano nestaju i terapija nije potrebna. Veliki hematomi pred­stavljaju bolne infiltrate, koji svojom veličinom deformišu okolne strukture, a ponekad zahvate celokupno područje vulve. Lečenje se sastoji od njihovog otvaranja i hirurškog zbrinjavanja.

Povrede međice:

Površne povrede kože međice nisu neuobičajena poja­va u toku normalnog porođaja. Međutim, ruptura međice (ruptura perinei) je ozbiljnija, relativno česta povreda u akušerstvu, koja podrazumeva rascep kože međice i mišića karličnog dna, ponekad i sfinktera anusa. Ovi rascepi su obično udruženi sa povredom vagine.

Jednostavne rupture se dele na tri stepe­na. Kod rupture međice prvog stepena (ruptura perinei gradus I) rascep obuhvata kožu međice i sluzokožu zadnjeg zida vagine (ulaza vagine). Ruptura međice drugog stepena (ruptura perinei gradus II) je rascep kože međice, sluzokože vagine, fascije i mišića međice. Treći stepen rupture međice (ruptura perinei gradus II1) obuhvata sve strukture kao i kod drugog stepena, uz leziju analnog sfink­tera, ali bez oštećenja zida rektuma. Komplikovana ruptura, ponekad nazivana i rupturom četvrtog stepena, zahvata i prednji zid rektuma. Ponekad se dešava da koža međice ostane nepovređena, a iza vagine nastane ras­cep zadnjeg zida vagine, fascije i mišića međice. To se naziva centralnom ili unutrašnjom ruptur­om (ruptura perinei interna s. capsularis).

Lečenje podrazumeva hirurško zbrinjavanje povrede.

Povrede vagine:

Povrede vagine mogu biti površinske, kada je zahvaćen samo epitel. Nazivaju se laceracijama (laceratio vaginae) i relativno su čest pratilac porođaja.

Ukoliko rascep zahvati celu debljinu zida, onda govorimo o rupturi (ruptura vaginae). Ova oštećenja su obično uzdužna i nastaju u toku težih porođaja, ili pri instrumentalnom završa­vanju porođaja (vakuum ekstrakcija, aplikacija forcepsa). Ne tako retko, povrede vagine nastanu zbog prskanja krvnog suda ispod intaktne površine zida, što uzrokuje pojavu hematoma. Zbrinjavanje hematoma je operativno.

Povrede grlića materice:

Rascepi grlića materice (ruptura cervicis) su čest pratilac forsiranih porođaja, posebno kada nastane zastoj u dilataciji grlića i kada se primeni digitalno širenje. Viđaju se i u isuviše brzim porođajima. Ovi rascepi su obično uzdužni i ne krvare značajno, pa se zbog toga mogu prevideti. Posledica takvog nesaniranog oštećenja je manje ih više deformisan grlić, koji pokazuje sklonost ka cervicitisu i slabost u eventualnim sledećim trudnoćama. Može se ipak reći da se većina rascepa dijagnostikuje neposred­no posle porođaja, pri pažljivom pregledu mekih delova porođajnog kanala. Zbrinjavanje se vrši sa nekoliko pojedinačnih šavova.

Izvor: Simptomi.rs

               hqdefault                         hqdefault                         hqdefault

Pridružite se i fb stranici Zdravo odrastanje počinje još u maminom stomaku i razmenjujte iskustva sa drugim roditeljima i pratite najnovije tekstove.